Anemija u trudnoći i uloga laktoferina

Blog

Zašto nastaje anemija u trudnoći, koji simptomi mogu ukazivati na nedostatak gvožđa i kakvu ulogu imaju laktoferin, folat i jod? Ovo su teme kojima se bavimo u tekstu i želimo da, na jednom mestu, damo odgovore na sva vaša pitanja i nedoumice.

Ako ste tokom trudnoće dobili nalaz sa nižim hemoglobinom ili feritinom, verovatno ste se zapitali isto što i mnoge buduće mame: kako je gvožđe odjednom palo ako je do sada sve bilo u redu? Znamo da trudnoća menja potrebe organizma: količina krvi se povećava, beba raste, razvija se posteljica, a za sve to je potrebno više gvožđa. Preporučeni dnevni unos za odraslu ženu je 18 mg, dok u trudnoći raste na 27 mg.

Ako su vam rezerve gvožđa na početku trudnoće bile skromnije, tokom narednih meseci mogu dodatno da se istroše, posebno kod žena koje su i pre trudnoće imale obilne menstruacije, nizak feritin ili ranije probleme sa anemijom. Iz tih (ali i drugih) razloga je anemija u trudnoći česta pojava, ali je važno otkriti na vreme i razumeti šta tačno pokazuju nalazi.

Šta, zapravo, znači anemija u trudnoći i kako se manifestuje?

Tokom trudnoće gvožđe se troši mnogo brže nego ranije, jer ga organizam koristi za povećanu količinu krvi, razvoj posteljice i rast bebe. Ako su početne rezerve bile manje ili potrebe postanu veće nego što unosom možete da nadoknadite, nivo gvožđa počinje da pada. To se najčešće prvo vidi kroz pad feritina, odnosno rezervi gvožđa, a zatim može da dođe i do pada hemoglobina i razvoja sideropenijske anemije, odnosno anemije izazvane nedostatkom gvožđa.

Anemija u trudnoći nije retka pojava. Prema najnovijim procenama Svetske zdravstvene organizacije, u 2023. godini registrovano je 35,5% trudnica uzrasta od 15 do 49 godina, odnosno više od svake treće trudnice u svetu.

Kako su simptomi nedostatka gvožđa pa i anemije slični uobičajenim trudničkim simptomima, često se previdi, pa se problem otkrije tek na redovnoj kontroli krvne slike, zbog čega je važno ne preskakati preglede i preporuke lekara za traženim analizama. A kad govorimo o simptomima anemije i kako se ona može manifestovati, najčešće je u pitanju umor koji je izraženiji nego što biste očekivali, praćen osećajem slabosti, manjkom energije, vrtoglavicom ili glavoboljom. Neke trudnice primete i da se mnogo brže zadišu, da im srce ubrzano radi ili da su bleđe nego inače.

Zašto je anemija češća tokom trudnoće?

Početne rezerve nisu iste kod svake žene. Već smo pomenuli da tokom trudnoće organizmu treba više gvožđa zbog prirodnih fizioloških promena kroz koje telo žene prolazi da bi obezbedilo razvoj ploda. Dodatno, potrebe za gvožđem mogu da rastu kod višeplodnih trudnoća, kao i ako patite od učestalih povraćanja (što dodatno otežava dovoljan unos hranljivih materija). Važan je i razmak između trudnoća, jer organizmu nakon prethodne trudnoće i porođaja treba vremena da ponovo izgradi svoje zalihe.

Zašto je gvožđe važno za bebu i kako anemija u trudnoći može da utiče na njen razvoj?

Tokom trudnoće beba koristi gvožđe koje dobija od majke za sopstveni rast i razvoj, stvaranje krvi i formiranje zaliha sa kojima će se roditi, zbog čega potrebe za gvožđem rastu kako trudnoća napreduje i posebno su izražene u trećem trimestru.

Kada tokom trudnoće nemate dovoljno gvožđa, vaš organizam može neko vreme da nadoknađuje povećane potrebe koristeći sopstvene zalihe. Međutim, ako su one već bile male ili se tokom trudnoće ozbiljnije iscrpe, možete razviti sideropenijsku anemiju, koja se u trudnoći povezuje sa većim rizikom od prevremenog porođaja, niže porođajne mase i sporijeg razvoja ploda tokom trudnoće. Svetska zdravstvena organizacija takođe navodi da bebe majki sa sideropenijskom anemijom mogu imati manje zalihe gvožđa po rođenju – što direktno utiče na bebin razvoj u prvim mesecima života. Kad se rodi, beba zalihe koristi tokom prvih meseci života, kada veoma brzo raste i gvožđe joj je potrebno i za razvoj mozga i nervnog sistema. Upravo zato je važno pratiti status gvožđa tokom trudnoće i reagovati dok se rezerve još mogu nadoknaditi, a ne tek kada se razvije izraženija anemija.

Kako nadoknaditi gvožđe u trudnoći

U situacijama povećane potrebe za gvožđem – kao što je trudnoća – prvi korak jeste da unos pojačate kroz ishranu. Jedite hranu bogatu gvožđem, kao što su meso, piletina, riba, jaja, suvi pasulj i žitarice obogaćene gvožđem. Oblik gvožđa koji se nalazi u mesu, poznat kao hem-gvožđe, lakše se apsorbuje od gvožđa iz povrća. Ako imate anemiju, a inače jedete meso, povećanje količine mesa u ishrani je najjednostavniji način da povećate unos gvožđa.

ishrana

Pored toga, hrana bogata folnom kiselinom, kao što su suvi pasulj, tamnozeleno lisnato povrće, pšenične klice i sok od pomorandže; vitaminom C – poput citrusnog voća i sirovog povrća, su takođe preporučljivi za pojačani unos gvožđa.

Međutim, u situacijama kada su rezerve već snižene ili je anemija potvrđena, promena načina ishrane često nije dovoljna da sama nadoknadi ono što nedostaje, te se preporučuje dodatni unos kroz adekvatnu suplementaciju. Opet, tu dolazimo do pitanja koje je mnogim trudnicama važnije od same količine gvožđa u preparatu: kako ga podnose.

Neki klasični oralni preparati gvožđa mogu da izazovu mučninu, zatvor, bol ili nelagodnost u stomaku, a u trudnoći, kada je digestivni sistem već osetljiviji, to ume da bude dodatni problem. Nacionialni institut za zdravlje (National Institute of Health – NIH) navodi da su gastrointestinalne tegobe poznata neželjena dejstva viših doza pojedinih oblika gvožđa i da se različite formulacije razlikuju po količini elementarnog gvožđa i podnošljivosti.

Zbog toga se sve više pažnje posvećuje ne samo tome koliko gvožđa preparat sadrži, već i obliku u kojem se ono nalazi.

Lipozomalno gvožđe i laktoferin

Lipozomalno gvožđe je oblik gvožđa koje obezbeđuje bolju apsorpciju i bioraspoloživost bez uobičajenih digestivnih tegoba (kao što je mučnina ili metalni ukus) koje prate standardne suplemente gvožđa. Uz laktoferin, prirodni protein koji podržava homeostazu gvožđa, jača imunitet i deluje antiinflamatorno, predstavlja poboljšani način dobijanja neophodnog gvožđa bez propratnih simptoma koji vas kao trudnice odvraćaju od neophodne suplementacije.

Međutim, potrebe organizma tokom trudnoće ne završavaju se samo na gvožđu. Folat doprinosi normalnom stvaranju krvi i rastu majčinog tkiva tokom trudnoće, dok jod učestvuje u normalnom stvaranju hormona štitne žlezde, koji su posebno važni za razvoj mozga i nervnog sistema bebe.

Upravo zato je kod suplementacije u trudnoći važno posmatrati celu formulaciju, a ne samo količinu gvožđa. Ako je cilj da se njegove rezerve nadoknade, važno je da gvožđe bude u obliku koji se dobro apsorbuje i podnosi, ali i da se uz njega obezbede nutrijenti čije su potrebe u ovom periodu veće.

Referum VITA je dodatak ishrani formulisan upravo na tom principu i kombinuje lipozomalno gvožđe sa laktoferinom, folatom, jodom i vitaminima C, B12 i D3.

Lipozomalni oblik gvožđa omogućava bolju apsorpciju uz manju verovatnoću neprijatnosti koje često prate klasične preparate, dok laktoferin učestvuje u regulaciji metabolizma gvožđa. Vitamin C dodatno doprinosi njegovoj apsorpciji, dok folat i vitamin B12 učestvuju u normalnom stvaranju krvi. Jod, sa druge strane, ima svoju ulogu u normalnom funkcionisanju štitne žlezde i stvaranju hormona važnih tokom razvoja bebe.

Ovakva kombinacija je posebno značajna onda kada je gvožđe potrebno nadoknađivati duže vreme, a stomak teško podnosi standardne preparate – što je često slučaj u trudnoći, ali i nakon obilnijih ginekoloških krvarenja, kada gubitak krvi može dodatno da isprazni rezerve gvožđa i dovede do pada feritina i hemoglobina.

Referum VITA je namenjen upravo periodima povećanih potreba za gvožđem i kombinuje sastojke koji podržavaju stvaranje krvi, metabolizam gvožđa i normalno funkcionisanje imunskog sistema, uz formulaciju prilagođenu dobroj podnošljivosti. Kao i sa svakim dodatkom ishrani tokom trudnoće, način upotrebe treba uskladiti sa preporukom lekara ili farmaceuta.

Ako ste primetili izraženiji umor, vrtoglavice, slabost ili se brže zadišete nego ranije, proverite krvnu sliku i razgovarajte sa lekarom o tome da li je potrebno zasebno proveriti i feritin. Simptomi mogu ukazivati na nedostatak gvožđa, ali sami nisu dovoljni da pokažu koliko su zalihe zaista iscrpljene.

Ako su vam nalazi uredni, fokus neka vam ostane na raznovrsnoj ishrani i redovnim kontrolama. Ako su rezerve već snižene ili je anemija potvrđena, lekar može preporučiti suplementaciju i pratiti kako organizam na nju reaguje.

A ako ste ranije imali mučninu, zatvor ili druge tegobe uz preparate gvožđa, pomenite i to. Oblik gvožđa i podnošljivost mogu napraviti veliku razliku kada suplementaciju treba uzimati nedeljama ili mesecima.

Redovne kontrole i praćenje krvne slike zato imaju mnogo više smisla nego čekanje da se simptomi pojačaju. U trudnoći se potrebe za gvožđem menjaju, a pravovremeno uočavanje pada feritina ili hemoglobina ostavlja više prostora da se nedostatak nadoknadi na vreme.